Središnja Hrvatska
dio je kontinentalne Hrvatske, a proteže se od granice sa Bosnom na južnom dijelu te na sjeveru do granice sa Slovenijom i Mađarskom. Njezin prostor obuhvaća trećinu teritorija Republike Hrvatske, ponajprije zbog guste naseljenosti i težištu na gospodarskom razvoju. To je urbaniziran i dobro razvijen prostor, u kojem se razlikuje više geografskih područja.
Središnja Hrvatska obuhvaća Zagreb i okolicu, Zagorje i Podravinu, te Međimurje, a od većih mjesta tu su Zagreb, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Karlovac, Križevci, Sisak, Velika Gorica, Petrinja, Samobor, Zaprešić, Krapina i Ivanec.
Središnja Hrvatska nudi raznolikost u turističkom smislu pa se tako ističe više vrsta turizma kao što su: lovni poslovni, kongresni, te seoski turizam.
Lovni turizam se ogleda u brojnim lovačkim društvima i planinarskim kućama, dok seoski koji se razvio paralelno uz lovni i to pretežno na sjeveru kontinentalne Hrvatske u svoju ponudu uključuje smještaje, te domaću gastro ponudu, škole jahanja i razgledavanje vinskih podruma.
Kongresni i poslovni turizam je razvijen pretežno u Zagrebu, u ćiju su ponudu uključeni dvorci sa bogatom ugostiteljskom ponudom- restorani, konobe, vinski podrumi i naravno smještaj. Uz to tu je i bogato kulturno-povijesno naslijeđe crkve i mnogi vrijedni spomenici. Najpoznatije hodočasničko i religiozno odredište je Marija Bistrica, a od poviesnih spomenika tu su dvorci Trakošćan i Veliki Tabor.
Središnja Hrvatska je poznata opo večem broju termalnih izvora, a najpoznatije su Stubičke , Krapinske, Tuheljske i Varaždinske toplice. Osim toga, atraktivnost u turističkom smislu pružaju tradicionalne drvene kućice – kleti, kao i veći broj lovišta, te specijaliteta od divljači.
Za avanturiste je preporuka rafting na Kupi, a za one željne mira i netaknute prirode je planinarenje ili šetnja.